19.06.2004.      

Autori: Ante Pašalić, Tomislav MatošinZahvaljujemo se državnom demonstratoru u skijanju, GOBEC DAMIRU na ustupljenom materijalu potrebnom za pisanje ovog članka. 

Lavine

Lavine predstavljaju najveću opasnost skijašima i snowboarderima naročito onima koji vole malo slobodniju vožnju i povišen adrenalin.

Općenito, vladaju mnoge zablude o lavinama, njihovom nastajanju, djelovanju, pokretanju, smrtnosti i sl. Uglavnom je sve to zbog neznanja i neinformiranosti. Ukoliko ste imalo informirani o lavinama povećavate mogućnost preživljavanja u slučaju nesreće.

Lavine nastaju, uglavnom, na visokim, nepristupačnim predjelima zbog uvjeta koje takvo okruženje ima, ali svaka padina koja ima nagib veći od 15 stupnjeva predstavlja potencijalnu opasnost od lavina. Gotovo sve lavine se pokreću na padinama između 35 i 45 stupnjeva. Na padinama manjim od 30 stupnjeva rijetko se pokreću lavine, a na padinama strmijim od 50 stupnjeva snijeg "proklizava" tako da se jako rijetko na tim strminama skupi dovoljno snijega za lavinu. Snijeg, odnosno pahulje snijega imaju svoju kristalnu rešetku i prilikom pada na tlo jedan dio te rešetke puca dok na drugi dio, koji je čitav, padaju druge pahulje snijega. Prestankom oborina i zbog niskih temperatura površinski sloj se zaledi i oslabljuje se veza novim snijegom koji, s vremenom, padne na tu površinu i time se stvaraju slojevi različitog tipa snijega. U nižim slojevima kristali snijega (pahulje) počinju pucati (zbog mase svih slojeva, buke, vremenskih neprilika i sl.), pokreću lančanu reakciju te sloj počne kliziti i tu je početak lavine.
Lavine dijelimo po stanju snijega (rastresit i zbijeni snijeg) i po vrsti snježnih padalina (mokri i suhi snijeg). Kod lavina rastresitog snijega mjesto pucanja je usko i neizrazito te se pokreću manje površine koje zahvaćaju sve veću količinu snijega i spuštajući se zauzimaju veću širinu. Lavine zbijenog snijega lome se na većem prostoru i linija loma uvijek je okomita na donju plohu. Suhe lavine u prosjeku putuju između 100 – 140 km/h. Takvu brzinu dostižu već pet sekundi nakon pokretanja, dok mokre lavine u prosjeku putuju puno sporije, oko 40 – 50 km/h. Suha lavina broji najviše smrtnih slučajeva. Suhu lavinu možemo usporediti s praškom u tanjuru koji klizi prema dolje, znači jako brzo. Komadi snijega razbijaju se jedan od drugog i na kraju, dobivši veliku brzinu razbiju sve pred sobom. Kad je žrtva u sredini uglavnom joj nema spasa. Razlikujemo još i lavine objektivnog karaktera (koje se pokreću zbog zatopljenja, težine snijega i sl. odnosno to su lavine koje nije uzrokovao čovjek) i subjektivnog karaktera (lavine koje je pokrenuo čovjek).

Od prirodnih uzroka vjetar je najčešći uzrok lavina. Vjetar može "donijeti" snijeg 10 puta brže nego obične padaline snijega. Vjetar nanosi snijeg pušući sa jedne strane planine i nanosi ga na drugu stranu te taj novi snijeg optereti postojeći što uzrokuje lavine. Stručnjaci taj efekt vjetra zovu "wind loading". Novo napadali snijeg također uzrokuje lavine. Ako težina novog snijega napada brže nego se stari sloj snijega prilagodi, dolazi do napuknuća i formira lavinu. Ubrzano zatopljenje može uzrokovati pokretanje suhe lavine, ali to se rijetko događa. Kiša ili snijeg koji se topi može uzrokovati lavine. Jako sunce ili visoke temperature uzrokuju ubrzano topljenje snijega i stvaraju mokre lavine. Mokre lavine se stvaraju zbog slabljenja prijašnjeg sloja snijega zbog toga što voda razbija strukturu povezanosti između vrsta snijega. Poznato je da ima oko 6000 vrsta pahulja odnosno vrsta snijega. Vjetar snijega ili ubrzano zatopljenje ne rezultiraju uvijek lavinama. To ovisi o stanju snijega koji je prije napadao i o stanju snijega koji pada. Ako je snijeg koji je prije napadao jako stabilan, velike količine novog snijega mogu se jako dobro povezati i biti gotovo sigurne u pravim vremenskim uvjetima. Analiza stabilnosti lavina je komplicirani proces i zahtjeva jako puno proučavanja i iskustva da se razvije dobra sposobnost analiziranja stabilnosti lavina.

Ukoliko želite saznati više o zaštiti i spašavanju slijedite ovaj link.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 264669
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr