Povijest Jadranskog slaloma

Jadranski je slalom prvi put održan davne 1933.g. na Platku, skijalištu ponad Rijeke. Premijerno izdanje ovog natjecanja osvojio je Zvonimir Kajba iz Sušaka (danas dio Rijeke). Zanimljivo je spomenuti da je alpsko skijanje postalo olimpijskim sportom tek tri godine poslije u Garmisch-Partenkirchenu.

Ipak, nije ovo bilo prvo skijaško natjecanje u regiji. To mjesto zauzima skijaška utrka organizirana 1897. na Učki od strane CAF-a (Club Alpino Fiumano). Jadranski se slalom kontinuirano održavao sve do početka II. Svjetskog rata 1941.g. kada je dosegao brojku od čak 155 natjecatelja.

Nakon stanke od 6 godina, Jadranski je slalom zaživio ponovno 1947.g. u okviru manifestacije nazvane "Jadranski skijaški dan", a prvo poslijeratno izdanje osvojio je Tine Mulej (ukupno tri pobjede). Već 1953.g. cijela manifestacija poprima međunarodni karakter, a pobjednik je Marijan Magušar iz Ljubljane. Tek 11 godina nakon Platka Pohorje će dobiti prvo međunarodno alpsko natjecanje, kasnije poznato kao "Zlatna lisica".

Na Platku su nastupali i skijaši koje će kasnije obilježiti hrvatsku skijašku povijest, a najzvučnije ime je zasigurno ono Ante Kostelića, tvorca hrvatskog skijaškog čuda, koji je 1969. osvojio 4. mjesto na Jadranskom slalomu.

1981.g. Međunarodni Jadranski slalom ulazi u kalendar službenih natjecanja FIS-a. Pobijedio je Grega Benedik iz Slovenije, a valja spomenuti i sudjelovanje Tonea Vogrinca, donedavnog direktora slovenskog ski pool-a, te Dalibora Mladenovića u čijem su vlasništvu Žičare Platak danas. Iste je godine otpočelo natjecanje u kombinaciji skijanja i jedrenja na dasci u Riječkom zaljevu pobjednik kojeg je bio Rudi Koludrović iz Rijeke. Osamdesetih godina na Platku pobjeđuju najzvučnija imena tadašnje domaće scene – Bojan Križaj (ukupno tri pobjede), Rok Petrovič, Jure Franko… Sudjelovali su i poznati Paul Accola iz Švicarske te Finn-Christian Jagge iz Norveške koji su kasnije pobjeđivali u Svjetskom kupu, ali na Platku nisu uspjeli završiti 2. vožnju.

1991. g. na Jadranskom je slalomu trebao nastupiti Stephan Eberharter, kasnije pobjednik Svjetskog kupa, no zbog pomanjakanja finacijskih sredstava natjecanje je otkazano u posljednji trenutak. Osam godina kasnije prestala je izlaziti i Revija ski kluba Rijeka izrasla iz biltena Međunarodnog Jadranskog slaloma. Nakon 46 godina kontinuranog objavljivanja nestao je sa scene pisani trag o aktualnostima na skijaškoj sceni Rijeke i okolice.

Očigledno je bilo potrebno dotaknuti dno da bi se ponovno krenulo u uspon. Nije bila šala kad su se 1. travnja 2006. na Radeševu našle svjetske skijaške zvijezde – Ivica i Janica Kostelić. Te je godine održan prvi obnovljeni Međunarodni Jadranski slalom, a Riječani su konačno dočekali priliku na svom "brdu" vidjeti pravo skijaško natjecanje. Očekivano, Janica i Ivica su tada "pomeli" konkurenciju u slalomskim nastupima. Tri tisuće sretnika koji su se tada natiskali uz stazu Radeševo I nisu ni pretpostavljali da gledaju posljednji službeni nastup nacionalne heroine Janice koja se kasnije oprostila od aktivnog skijanja.

Sljedeće tri godine nisu bile blagonaklone po pitanju vremenskih prilika na Platku u terminu u kojem se trebao održati Jadranski slalom. Zbog toga, tek nakon četiri godine Riječani su opet imali privilegij gledati hrvatske skijaške reprezentativce. 7. ožujka 2010. je održana nova etapu ovog natjecanja koje je promovirano među utrke FIS Europskog kupa i sada je poznato kao Adriatic Slalom. Pobjedu je odnio Anthony Obert, a među natjecateljima je bio i Jens Byggmark, pobjednik u slalomima Svjetskog kupa i kasnije osvajač slalomskog srebra na Svjetskom prvenstvu 2011.