11.10.2006.      

Autor: Elinka Barišić 

Platak, malo no perspektivno skijalište kraj Rijeke, uvijek je zanimljiva tema za razgovor. Pokušali smo doznati što se na Platku događa, kako napreduju radovi i što se uopće priprema za predstojeću sezonu.

Zadnjih nekoliko mjeseci naveliko se priča o promjenama koje će zahvatiti i područje riječkog skijališta. Nakon što je Županija odobrila milijun kuna za razvoj planova, izgledno je da će se na Platku početi događati i nešto veće stvari. G. Dalibor Mladenović iz Žičara Platak uvijek je zahvalan sugovornik i prava osoba za pitanja kad je riječ o ovom skijalištu.

Da ne krećemo od kraja, možemo li prvo doznati što se trenutno radi na Platku? Ono što je na prvu ruku uočljivo je sijeno na Radeševu (slika desno)?

Da, to je jedna proba, s obzirom da je Radeševo jako kamenito. Stavljamo sijeno na najkritičnije mjesto, a to je međustanica. Sijeno smo, inače, dobili s piste (Grobnički automotodrom, gdje sijeno koriste u balama za zaštitu staza, op.a.), a nešto smo i kupili. Ono je već pomalo i trulo, pa očekujemo da će se uhvatiti trava, te da će kroz par godina to biti i livada, a ne samo stijene. Sijeno je utoliko bolje jer snijeg na njemu dulje traje nego na kamenju. Kamen se prije ugrije od zemlje i onda počne snijeg topiti odozdola.

Za početak ide, dakle, samo dio Radeševa? Ne cijelo?

Da, samo dio. Ove godine, kažem, nismo ni znali kako ćemo to slagati, tražili smo pravi način da to postavimo. Mislim da smo ga pronašli tako da ćemo za sada riješiti cijeli dio kod međustanice.

Na Radeševu su trenutno i bageri, nešto se proširuje (slika lijevo)?

Proširili smo stazu iznad kafića za 15-tak metara, s obzirom da po zimi imamo problema sa školom snowboarda, ali i s borderima koji se sami uče. Oni se penju po stazi, a to se zbog sigurnosti uopće ne bi smjelo. Ovaj dio koji smo proširili ćemo po zimi jednostavno ograditi i stavit ćemo zabranu da se pješke ide po stazi gore, a svi koje hoće učiti i pješke se penjati imat će taj ograđeni dio na raspolaganju.

Vidljivi su neki radovi i na vrhu bebi lifta?

Bebi lift je proširen lani, a ove godine smo samo popravili ono što se trebalo. Ustanovili smo da je sajla na jednom dijelu preniska pa smo malo poravnali teren. To su tehničke stvari koje praktički nemaju veze sa samom stazom.


Da li se radilo što na žičarama?

Radeševo je dobilo kompletno novu automatiku upravljanja. Imali smo lani laganih problema s prvom brzinom, čak smo je i izgubili neko vrijeme. Inače ju niti ne koristimo, uglavnom se vozi uvijek u drugoj, a prva se jako rijetko koristi jer je spora, no trebala bi biti ipak u rezervi. Stavljena je kompletno nova automatika, baš ovih dana smo to dovršili, i sad je sve u redu.

Hoće li se raditi još što? Žičare na Platku općenito dosta loše izgledaju?

Heh, da... loše izgledaju. Pretprošle godine su nam, recimo, na novim naslonima od stolica pucale vide. Isporučili su nam vide slabe čvrstoće i to nismo mogli predvidjeti, pa smo se nekako snalazili. Sve smo to zamijenili i prošle godine niti jedan naslon nije puknuo.

No one još uvijek izgledaju dosta "ruzinavo" i "pohabano"?

To uvijek svi prvo vide, no na žalost, nitko ne vidi ove bitne radove.... zamijenili smo kompletno motore, reduktore, ... Farbanje stupova je dosta skup posao, iako se to tako ne čini. Nije to "uzmeš pinel i popituraš". Mora ići specijalna boja, a ni ne možemo to sami raditi jer zakonski ne smijemo. To je rad na visini, pa moramo uzeti firmu koja se s time bavi. Bebi lift ili ovako nešto manje možemo napraviti, ali čim se radi na visini propisi su vrlo strogi. Novac radije trošimo na bitnije stvari, a to je održavanje žičara da budu tehnički ispravne i sigurne. Svake godine imamo atestove, evo upravo su nam bili snimati sajlu i sve je prošlo u redu. Eto, te stvari su nam prioritetnije. A, na žalost, novaca za uljepšavanje ne ostaje.

Najveći posao kojeg smo napravili ovog ljeta je zamjena folije u jezeru. Stara folija nije bila najbolje kvalitete i varovi nisu bili dobro vareni, pa je bilo dosta gubitaka vode. Sad smo stavili novu, čvršću, jaču i deblju foliju, vareno je specijalnim strojevima, za razliku od prije kada je to bilo rađeno ručno. To je bio najveći, ali ujedno i najskuplji zahvat.


Što je s Pribenišem? Tešnjom? Da li se tamo što radilo?

Pribeniš je još prošle godine kompletno mehanički sređen, sada moramo srediti još neke sitnice na koje nam je inspekcija ukazala. Recimo, prema novim propisima moramo staviti nove gume za iskopčavanje žičare, kako bi je skijaš sam mogao iskopčati. Tako isto i na Tešnju. A ovo što smo sad radili na Radeševu, to smo lani napravili na Tešnji, dakle ona je isto dobila kompletno novu automatiku. Međutim, protekle sezone je Tešanj neko vrijeme radio, a pred kraj je palo toliko snijega da je bio zatrpan i nismo ga više mogli otkopat. Nismo mogli vjerovat, no čuli smo da su i Slovenci imali sličnih briga...

Planira li se uopće spajanje Tešnja s Pribenišem?

Postoji jedna varijanta da se to spoji, no problem je sa žičarama, jer je konfiguracija terena takva da se dođe na Pribeniš i onda se spušta prema Tešnju, a kad bi se išlo nazad ne može se spuštati, moralo bi se ići uzbrdo. Postoji put koji bi se mogao napraviti kroz šumu, međutim on iziskuje dosta novaca i dosta bi šume trebalo siječi, tako da u nekoj skorijoj budućnosti to sigurno neće biti.

A Radeševo 2? Zna se da ove godine, na žalost, neće biti ništa od njega. Kakva mu je budućnost?

Ove godine ništa. Ski klub Rijeka to dogovara s Općinom Čavle, Županijom i Gradom, pa bi to možda više njih trebalo pitati. Postoji nada da će uči u proračun iduće godine, evo Županija je svoj dio i odobrila za izgradnju prostornog i urbanističkog plana. To je, zapravo, prva stvar koja se mora riješiti da bi se bilo što desilo na Platku.

Uz Radeševo 2 vezana je priča i o izgradnji novog jezera?

Da, cijeli projekt nema smisla bez da postoji mogućnost zasnježenja. Novo jezero trebalo bi biti veće od postojećeg i količinski bi trebalo biti dovoljno za jedno zasnježenje od 40-50 cm snijega na stazi, no dok nema prave, "žive" vode, to je sve malo nategnuto. Radeševo 2 je dosta na jug orijentirana i nekoliko dana s "južinom" otopilo bi cijelu stazu.

Što je s "trojkom" (slika lijevo)? U našem razgovoru prije dvije godine spomenuta je mogućnost da se ta vučnica ponovno pusti u rad?

Trojka neće raditi. Kad smo došli na Platak, pokušali smo raditi s njom, no imali smo gotovo svaki dan kvar. Ona je u samom startu napravljena s dosta grešaka, što se konstrukcije tiče. Zamijenili smo motor, stavili novi reduktor, no postoji dosta ozbiljan problem, a to je da na vrhu fali jedan stup. U budućnosti ćemo s produženjem bebilifta i spajanjem te dvije žičare napraviti jedan poligon od preko tisuću metara staza za početnike, no kažem... prvo treba dodati novi stup, pa novu sajlu i tako dalje.

Kako ste zadovoljni s prošle godine otvorenim snow-parkom na Pribenišu?

Hm... mogao bih reći da nisam zadovoljan. Park je lijepo zamišljen i napravljen, no borderi su u tom parku proveli vrlo malo dana. Ozbiljno razmišljamo o zatvaranju. Zbog parka smo uzeli dio staze koja je dobra za početnike i malo bolje početnike, a taj dio je na kraju u funkciji bio samo 10 dana, od otprilike 90 koliko ih je mogao raditi. Primjerice za zimske praznike bio je kompletno zatrpan snijegom i nikoga nije bilo da ga uredi, a bilo je puno interesenata koji su se htjeli tamo voziti. Dužnost održavanja imao je Snowboard klub Nine. Pustit ćemo još ove godine, pa ćemo onda vidjeti....

Prošle godine također ste, i to kao jedino skijalište u Hrvatskoj, postavili webcam. No krajem sezone prestao je raditi. Kakva mu je budućnost?

Imali smo problema sa spajanjem, s linkovima... rekao bih dječje bolesti. Bila nam je, recimo, premala slika, imali smo napade virusa i tako... Sada smo sve to riješili i vjerojatno ćemo ga kroz 10-15 dana eksperimentalno ponovno pokrenuti. Kupili smo uređaj u Americi koji bi trebao funkcionirati puno bolje nego ovaj dosadašnji. Kamera će biti sigurno, tu dvojbi uopće nema.

Postoji li šansa da se spoji i s meteorološkom stanicom?

Imali smo to u planu, no međutim prava meteorološka stanica košta 4-5 tisuća Eura. Malo je to preskupo samo zato da bi netko vidio kolika je temperatura gore. Pokušali smo s nekim manje skupim varijantama, no one baš i nisu dobre.

Ima li kakvih novosti vezanih za topove?

Ima, no to su tehnička rješenja koja nisu vidljiva. Upravo smo stavili pet fiksnih topova na stupove po Radeševu. Dva smo sami modificirali za naše uvjete, za jak vjetar. Uz to još imamo i desetak prijenosnih, no količina topova nije toliko bitna. Nama je najveći problem vjetar.

Kad ih predviđate upaliti?

Ako ne bude snijega ranije, pripremili bi umjetni za period negdje pred Božić, kada počinju i školski praznici. Pretpostavljamo da bi negdje oko 10. do 15. prosinca trebali početi raditi snijeg.

Ima li kakvih noviteta i za noćno?

Stiže nam deset novih reflektora upravo ovih dana, tako da ćemo pojačati neka mjesta koja su do sada bila malo šuplja.

Ostat će u istim terminima?

Hoće, no imamo jednu novost. Bit će moguće zakupiti noćno, kad nije redovni termin. Pa će tako firme moći za svoje goste zakupiti i kafić i stazu.

Kolika je uopće zainteresiranost za noćno?

Dobra, broj skijaša se kreće oko 200 do 400 ljudi. Prave gužve je bilo samo jednom ili dva puta, kad je bilo više od 400 ljudi.

Ono što naše čitatelje vjerojatno najviše interesira... hoće li se i Platak povesti za stranim primjerom poskupljenja karata? Ili će cijene ostati iste?

Ostat će iste. Pretprodaja kreće vjerojatno negdje oko 1. studenog.

Svojedobno smo pitali gradonačelnika Rijeke, g. Obersnela, zašto Grad Rijeka nema sličan program, kao što to ima Zagreb, pa da subvencionira karte kako bi se najmlađi mogli skijati besplatno. Njegov odgovor je bio da to moramo pitati Žičare Platak. Pa, onda, evo pitamo...

Meni to baš nije jasno... Ne znam na što je mislio. Ne znam tko bi to morao pitati u Gradu, ne vjerujem da ja kao privatnik mogu doći u Grad i pitati da mi sufinanciraju dio karte. Mada, to kao ideja uopće nije loša jer bi ipak Grad za tu djecu mogao dat, možda na neki drugi način. Možda da se karte prodaju na neki drugi način, pa da ih djeca mogu jeftinije nabaviti. Mogao bih navratiti do njega da popričamo o tome.. (smijeh)

Platak i dalje ostaje skijalište s najskupljim kartama. Zašto je to tako?

Stalno nas stavljaju u kontekst da smo najskuplji u Hrvatskoj, no zapravo uopće nismo. Zagreb (Sljeme, op.a.) je puno skuplji od nas. Samo što Grad Zagreb sufinancira dio karte i to vrlo dobar dio. Na Sljemenu je karta skoro kao i vani, kad bi se zbrojilo ono što Grad sufinancira i ono što plaćaju skijaši.

 

 

 

 

Sljedeći članak »

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

    Prikazano 0 od 0 komentara

    Sve komentare pogledajte na forumu

    © Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 10048
    Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
    Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

    ISSN 1845-5891

    e-mail: info@skijanje.hr

    Marketing:
      marketing@skijanje.hr