23.10.2006.      

Autor: Goran Vukelić 

Interview: Reno Fleiss

''Bjelolasica će imati svjetsku stazu za veleslalom'', kaže Reno Fleiss, skijaški stručnjak koji može pružiti najbolje informacije s terena, komentirajući stanje pred sezonu 2006/07.

Tema razvoja hrvatskih skijališta koristi se prigodno od strane raznih "stručnjaka" svaki put kada javnosti treba ponuditi nove razvojne projekte, investicijske planove, smjernice za razvoj u budućnosti… No, svjedoci smo da je većina obećanja jalova, a planovi teško dobivaju priliku ugledati svjetlo dana. S iznimkom Sljemena, hrvatska su skijališta na prilično niskim granama. Komentar na ovaj problem dao nam je Reno Fleiss, skijaški djelatnik i osoba zadužena za razvoj domaćih skijališta pri Hrvatskom skijaškom savezu. Fleiss je svakodnevno u doticaju sa stanjem na terenu i jedan je od rijetkih stručnjaka kompetentnih iznijeti ocjene sadašnjeg stanja i predložiti smjernice za budućnost.

G. Fleiss, trenutačno ste na Bjelolasici gdje su u tijeku radovi na uređenju nove staze. U kojoj se fazi nalazite i što možemo očekivati po okončanju radova?

Točno, trenutno radimo na uređenju staze Vrelo (slika lijevo). Staza, kao takva, nije postojala dosad, a ovim radovima bismo je konačno trebali privesti svrsi. Kraj radova je načelno predviđen za 15. studenog, no naravno da će to ovisiti prvenstveno o uvjetima na terenu. Vrelo bi trebala biti staza crne markacije, visinske razlike od 440 m, te dužine od cca 1,400 m. Konfiguracija će biti zahtjevna, za ozbiljne skijaše, a dovoljno govori činjenica da će staza biti pogodna za natjecanja u slalomu i, pogotovo, veleslalomu. Mišljenja sam da je to staza koja može stati uz bok najboljim veleslalomskim stazama u Svjetskom kupu.

Kad smo kod Svjetskog kupa, postoji li mogućnost da na Bjelolasici vidimo i najbolje veleslalomaše svijeta?

Pa, za početak tu će se održavati utrke Europa kupa kroz 2 do 3 godine. O Svjetskom kupu možemo govoriti tek kada i ostatak infrastrukture bude pratio mogućnosti staze. Znači, sustav umjetnog zasnježenja, nova žičara koja neće stvarati gužvu, barem 500 kreveta kategorije 4*… Ono najhitnije je umjetno zasnježenje; kad se to riješi (a pretpostavka je sljedeće sezone) tada će se staza Vrelo moći koristiti i kao poligon za trening hrvatskih reprezentativaca.

Bjelolasica se uređuje, Sljeme je dovedeno na zavidnu razinu. Postoje li u Hrvatskom skijaškom savezu planovi koji uključuju i ostala domaća skijališta?

Da, želja nam je tri najjača skijaška centra u Hrvatskoj, Sljeme, Bjelolasicu i Platak, revitalizirati i postaviti "na noge". Da to budu pravi skijaški centri sa svim potrebnim elementima: nekoliko staza, žičara, sustavi umjetnog zasnježenja, prateća infrastruktura, smještajni kapaciteti, otvorenost tokom cijele godine i, ono najvažnije – da ti centri mogu sami sebe financirati i pokrivati troškove!

Platak još kaska po tom pitanju?

Planovi za Platak postoje, Hrvatski je skijaški savez inicirao dogovor između Općine Čavle, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i koncesionara "Žičara Platak". Dogovorena je suradnja između svih zainteresiranih, pa i podjela troškova nužnih investicija, no još nema pomaka. Ono za što smo mi zainteresirani je uređenje staze Radeševo II (slika desno). Ta staza bi poslužila ne samo kao trening poligon za natjecatelje i mjesto održavanja nekih utrka za mlađe uzraste, već bi polovicu vremena bila i u funkciji primanja rekreativaca. Uz uređenje staze trebalo bi napraviti akumulacijsko jezero na dnu staze, riješiti umjetno zasnježenje te nabaviti jedan rabljeni ratrak s vitlom. Moja je procjena da bi se to dalo izvesti uz 2 mjeseca intenzivnih radova, a koncesionar žičara je već obećao da će izvršiti sve potrebne građevinske radove. Pitanje je sad zašto ostali zainteresirani ne pokažu više inicijative po pitanju financiranja radova.

Osim navedenih skijališta, najavljeno je otvaranje i nekih novih, manjih u skorijoj budućnosti. Vrbovsko, primjerice, figurira kao ozbiljan projekt?

Ne bih volio uz Hrvatsku vezati pridjev "zemlja s tisuću skijališta". Zašto? Skijaškim se centrom ne može nazivati jedna žičara i jedna staza. Takva mala skijališta se mogu otvoriti, no pitanje je mogu li dugoročno opstati na tržišnoj osnovi, znači bez pomoći lokalne samouprave. Zalažem se za veće skijaške centre koji bi imali svu potrebnu prateću infrastrukturu. Konkretno, Vrbovsko ne mogu komentirati jer Hrvatski skijaški savez nije sudjelovao u izvedbi plana tog skijališta.

Drugi je primjer Lovinac?

Da, s Lovincem je drugačija priča. Lovinčani žele otvoriti centar planinskog turizma, dakle uz skijanje tu bi bilo ishodište i za planinarenje, alpinizam… Radili bi kao polivalentan centar oko 10 mjeseci u godini što jamči isplativost projekta. Izgradila bi se jedna gondola koja bi iz Rovanjske kraj mora izletnike dizala na Sveto brdo prekriveno snijegom. Hrvatski skijaški savez je dao pismo podrške projektu te ponudio konzultantske usluge po pitanju planiranja staza, žičara… Cijelu priču pak koči činjenica da se planirano skijalište nalazi u okvirima Parka prirode Velebit.

U Gorskom kotaru je još niz malih žičara, poput Tršća, Mrkoplja…?

U Tršću (slika lijevo) se odgovorni trude oko uređenja skijališta, no za bilo kakav kvalitetniji iskorak potrebno je urediti barem još jednu stazu i dodati još jednu žičaru. Dotad neće biti napretka. Što se tiče Čelimbaše, tu mogu slobodno reći da postoji problem lokalne vlasti koja ne surađuje dovoljno i nema sluha za alpsko skijanje. Imaju dobro razvijen biatlonski centar, no s alpskim se dijelom ne mogu podičiti. Tu su također potrebna proširenja u cilju napretka.

Koja je preporuka za razvoj domaćih skijališta?

Pa, svakako su potrebna velika ulaganja za bilo kakav napredak. No, ono što bih naglasio jest da je pri izradi i provedbi planova nužno kontaktirati struku, a ne teoretičare i političare! Jedino tako možemo očekivati svjetliju budućnost na domaćim stazama.


 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

  • Interview

  • Povijest

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 134582
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr