MAGAZIN

»

ZANIMLJIVOSTI

16.10.2004.      

Autor: Željko Mihalić 

Snijeg - Čarolija s neba

Savršeni ambijent kojeg stvaraju pahuljice skijaške fanatike veseli uvijek i ispočetka. A jeste li se ikad zapitali kolika je mašinerija u pozadini i koliko se fizikalnih i čudesnih prirodnih procesa mora dogoditi da bi malo zalepršalo na nebu iznad nas?

Kako nastaju pahulje snijega? One su specifičan oblik leda koji nastaje u oblacima, također jednom obliku vodene pare. Kad je temperatura 0°C ili niža voda mijenja svoje agregatno stanje i prelazi iz tekućine u krutinu.

Manja temperatura znači i manju kinetičku energiju molekula i smanjenje stupnja slobode u njihovom gibanju pa molekule imaju dovoljno energije da privlačne sile budu nadvladane, pa struktura postaje kruta.

Na stvaranje pahuljica utječe nekoliko faktora osim temperature, poput zračnih struja i vlažnosti te zrnaca prašine koje mogu pridonijeti ukupnom povećanju mase pahuljice i uzrokovati razne napukline u strukturi kristala, a takav je kristal podložniji otapanju.

Obilnije snježne padaline realnije je očekivati pri temperaturama oko ništice pa čak i malo iznad, jer tada u zraku ima više vlage. Većina oblaka prolazi kroz proces nazvan ekspanzijsko hlađenje. Masa zraka se diže u više slojeve atmosfere gdje se širi zbog manjeg atmosferskog tlaka i pritom istovremeno hladi, čime se smanjuje i količina vodene pare koja se pretvara u oblak.

Kad su temperature zraka blizu tla dovoljno niske, ekspanzijsko hlađenje započinje već i sa vrlo niskom količinom vodene pare. To znači da se oblaci koji se formiraju pri hladnijim atmosferskim prilikama već imaju manje vlage u sebi, odnosno kristala leda. Da bi se mogao stvoriti snijeg potrebni su ti sitni kristalići kao tzv. klice kristalizacije (istu ulogu mogu imati i sitna zrnca prašine).

Ako je zrak prohladan, ali ne i prehladan, kristali leda počinju stvarati koglomerate koji stvaraju pahuljice. Ako je prehladno, neće nastati pahuljice, nego će kristali imati igličasti oblik.

Ne postoji limit najniže temperature pri kojoj će se stvarati kristali leda, ali postoji limit temperature pri kojoj će se stvarti pahuljice. Takav je slučaj čest za Arktik na kojem se ovakva meteorolška pojava naziva ledena magla. Dakle, za snijeg može biti prehladno, ali mora biti zaista jako hladno. Ako temperatura pri tlu padne na -20 Celzijusa postaje malo vjerojatno da će pasti snijeg. Dakle ako ne volite snijeg nadajte se niskim temperaturama :-).

Općenito heksagonalni kristali nastaju u visokoj naoblaci, igličasti ili šesterokutni plošni kristali nastaju u nižoj naoblaci na višim tlakovima. Hladnije vrijeme potencira nastanak pahuljica sa oštrijim vrhovima i nastanak dendrita (grana na kristalu).

Kristali nastali u toplijim uvjetima rastu sporije i manje razgranati. Također niži tlakovi uzrokuju formiranje manje razgranatih dendrita jer je kontakt među kristalima sveden na veći prostor, tj. razrjeđenje je veće.

Za razliku od kristala leda u snijegu, mraz također nastaje smrzavanjem vodene pare ili rose, samo što se formira blizu tla. Vrlo čest oblik na snježnim obroncima je površinsko inje. Oni su vrlo očiti po refleksijama svjetla sa površina tih sitnih kristala koji se obično brzo tope na sunčevoj svjetlosti.

0-(-4)°C – Tanki šesterokutni plošni kristali
-4-(-6)°C – Igličasti kristali
-6-(-10)°C – Šuplji stupasti kristali
-10-(-12,5)°C – Šesterokutni nazubljeni kristali
-12,5-(-16)°C - Dendriti

Iako ste vjerojatno dojma da su kristali snijega jednaki sa svih strana, to nije točno budući da na oblik kristal djeluju promjene temperatura, različita zrnca prašine i sl. Istina je da su mnogi kristali simetrični, a razlog je u tome što oblik kristala reflektira raspored molekula vode u kristalu koje su međusobno povezane vodikovim vezama između atoma vodika i kisika koje tako stvaraju šesterokutne oblike orijentirajući se za vrijeme kristalizacije tako da se što više smanje odbojne sile između atoma, a privlačne sile čim više ojačaju (slika desno).


Najmanji oblici koji se pojavljuju su u obliku šesterostrane prizme, ali to su slučajevi specifični samo za male kritale koji rastu vrlo vrlo sporo kako bi sve plohe kristala bile čim pravilnije.
Za razliku od snijega susnježica su u stvari kapljice vode koje se smrzavaju na putu do tla, pa se pravi kristali snijega ne stignu stvoriti.

Budući da je voda prozirna nameće se i pitanje kako to da je snijeg bijele boje. Kratki bio odgovor bio taj da kristal ima puno reflektivnih podloga tako da se svjetlost lomi na sve moguće boje, a takvo je svjetlo bijelo. Drugi bi odgovor bio da ljudski mozak ima tendenciju kompenziranja boja s obzirom na izvor svjetla pa neke stvari koje na izvoru svjetla koje može biti žute boje (poput sunčeva) ali je žuti refleks sa svih površina (tako i sa snijega) pa ga ljudski mozak jednostavno kompenzira.

Osim svjetla sigurno ste primijetili ste da snježni ambijent strahovito prigušuje zvukove, zato šro snijeg apsorbira vibracije koje se kroz zrak prenose u vidu zvuka kojeg čujemo pa su zato svi zvukovi primjetno manjeg intenziteta.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

  • Vijesti

  • Info

  • Najave

  • Recenzije

  • Povijest

© Skijanje.hr 2003-2024.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 260007
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr