Olimpijski trivijal (2)

Četiri je godine bujao američki jal zbog poraza od SSSR-a u finalu hokeja. Zato ništa nije smjelo biti prepušteno slučaju – 1960. Igre su održane u američkom Squaw Valleyju, zimovalištu koje je niknulo "iz nule" samo za olimpijske potrebe. Amerikanci su iskoristili prednost domaćeg terena torpedirajući Sovjete sa 3 gola u hokejaškoj četvrtzavršnici te su nakraju i osvojili zlato. Olimpijski je duh osuvremenjen modernim tehnologijama – zbog dvojbene situacije u slalomu prvi je put korištena ponovljena snimka jedne TV postaje, a rezultati su obrađivani računalima.



No, ni sva moderna tehnologija nije mogla u Innsbrucku 1964. nadomjestiti nedostatak snijega. Dok su računala besposleno zujala, austrijska je vojska "pljunula u ruke", prihvatila se lopate i prenijela 20,000 ledenih kocki te 60,000 m3 snijega sa planinskih vrhova. Na svu sreću Lidije Skoblikove, Igre su održane. Ruskinja je, naime, osvojila 4 zlata u brzom klizanju te ih pridodala dvjema zlatnim medaljama osvojenim 1960. Još uvijek je jedina žena sa 6 najsjajnijih odličja. Sestre Goitschel su pak pravedno podijelile medalje u alpskom skijanju – po jedno zlato i srebro svakoj u slalomu i veleslalomu.



Da li je to bilo zbog razuzdanih šezdesetih ili ne, ali 1968. u francuskom Grenobleu natjecatelji su po prvi put testirani na – spol. Rezultati testa nemalo su iznenadili Eriku Schinegger kad je doznala da bi njezino ime ustvari trebalo biti – Erik. Nećemo u detalje, no Erika danas živi kao skijaški instruktor Erik u rodnome Agsdorfu. Pod velom tajne zauvijek je ostao tajanstveni "čovjek u crnom" koji je omeo K. Schranza u slalomskom nadmetanju sa J.C. Killyjem. Iako je Schranz startao ponovno, prizivni su ga suci diskvalificirali otvarajući put domaćem heroju Killyju do tri zlata.



Novo desetljeće, novi običaji... Olimpijski je plamen ZOI-a po prvi put zapaljen izvan Europe ili SAD-a. Zimsku smotru 1972. ugostio je Japan u Sapporu. Novo desetljeće i novi običaji pak nisu potpuno "sjeli" čelnom čovjeku MOO-a, A. Brundageu. Iziritiran sve većom profesionalizacijom alpskog skijanja zaprijetio je da će diskvalificirati 40 skijaša koji su na svojoj opremi isticali brandove proizvođača. Tresla se brda, rodio se miš. Jedina žrtva Brundageovog gnjeva bio je već spomenuti Schranz kojemu je Daleki istok ostao dalek zbog prijavljenih 50,000 USD zarade od "testiranja opreme". Na ljepotu Igara zauvijek će podsjećati cvijet imena Crocus chrysanthus Ard Schenk, nazvan po Nizozemcu A. Schenku, trostrukom osvajaču zlatne medalje u brzom klizanju.



1976. ponovno Innsbruck. No, ne zato što su se Austrijanci kandidirali već zato što su građani Colorada referendumom pokopali odluku MOO-a da se Igre održe u Denveru. Domaća zvijezda, F. Klammer, opravdao je očekivanja publike i osvojio zlato u spustu sa samo 33 stotinke prednosti pred Švicarcem Russijem. Rusi su pretvorili hokej u svoj privatni sport osvajajući već četvrtu zlatnu medalju uzastopce, a uz to osvojili su i najviše medalja na Igrama '76. Hladni je rat dosegao točku ledišta, čekao se odgovor Amerikanaca.



A oni su posegnuli za dobro provjerenom taktikom – organizirali su Igre u vlastitom dvorištu, 1980. u Lake Placidu. Slavu je naprije prigrabio domaći dečko, 21-godišnji E. Haiden sa 5 zlata u brzom klizanju. Međutim, ono što je uslijedilo, odjeknulo je jače od atomske bombe kojom su svijet plašili i Istok i Zapad. Skupina golobradih mladaca – studenata naprašila je favorizirane Sovjete u polufinalu hokeja, a američki je vratar čak 39 puta zaustavio istočne projektile. Nakon vatrenog polufinala, Amerikancima je preostao lakši dio posla – svladati Fince u finalu sa 4:2. Na obzoru je zasjala i nova zvijezda alpskog skijanja – I. Stenmark se vratio u Europu sa 2 zlata.