Stara Planina

Stara Planina se nalazi na krajnjem istoku Srbije i pripada dijelovima planinskog masiva Karpato-balkanidi, s najvišim vrhom Midžor (2.169 mnv), dok se istoimeno skijalište prostire od 1.400 do 1.756 mnv.

Do Stare Planine se iz Hrvatske dolazi autocestom E-70 Zagreb - Beograd, a zatim E-75 Beograd - Niš. Kod Niša se autocesta odvaja prema Pirotu i Sofiji te se nakon 15-ak km silazi na magistralnu cestu Niš – Knjaževac – Zaječar. Do Knjaževca se stiže nakon 45 km vožnje solidnom cestom, a onda se put odvaja prema Staroj Planini. Nakon Knjaževca cesta postaje puno lošija, jer je velik broj dijelova pod rekonstrukcijom. Nisu rijetki niti odroni kamenja, a pažnju treba obratiti i na rupe na asfaltu. Od Knjaževca do Stare Planine čeka vas nekih 55 km, za čiji prelazak je potrebno više od sat vremena vožnje. 

Posljednjih 6 do 7 km ceste je vrlo loše. Cesta je puna rupa i neravnina, a nisu rijetki niti u potpunosti neasfaltirani dijelovi. Ukupna udaljenost od Zagreba iznosi 710 km, od čega oko 610 km otpada na autocestu. Inače, od Niša do Stare Planine postoje i dva alternativna pravca, Niš - Svrljig - Kalna - Stara Planina i Niš -Temska - Stara Planina. Ovim pravcima se može skratiti put za nekih 15 - 20 km, ali su istovremeno još lošiji od glavnog pravca.



Cestarina od Zagreba iznosi 25 eura, (Zagreb – Bajakovo 15 eura, Bajakovo Beograd 3 eura, Beograd – Niš 7 eura).

Odmah po dolasku na skijalište dolazi se na raskrižje koja odvaja puteve prema Konjarniku te prema Jabučkom Ravništu i Babinom Zubu. Na Konjarniku postoji relativno velik i besplatan parking, ali je do prve žičare potrebno pješačiti stotinjak metara. Autom se može doći i do same žičare, ali parkiranje se svodi na lov mjesta uz cestu, pa se često dešava da parkinga nema. Druga opcija je Jabučko Ravanište, gdje postoji i otvoreni parking, kao i garaža u okviru novog hotela Stara Planina (slika gore).



Dolaskom na skijalište dojma smo kako je još uvijek sve u prilično "sirovom" stanju. Parkinzi nisu asfaltirani, a od objekata postoje planinarski dom "Babin Zub", hotel - odmaralište Elektroprivrede Srbije i novoizgrađeni hotel Stara Planina. Osim toga, postoji i nekoliko polovično izgrađenih vikendica.

Što se tiče skijaške infrastrukture, Stara Planina je potpuno obnovljena. Osim gondole, koja je puštena u rad krajem 2011., tu su još i dvije četverosjedežnice, sidro, i jedna vučnica. Skijalište tvore zapravo tri cjeline; prva je vezana za hotel Stara Planina, s gondolom za 8 osoba, a koju prate tri plave i crvene staze dužine od oko 1.000 m. Drugu cjelinu čini četverosjed Babin Zub, uz koji se prostiru 3 široke plave staze, idealne za početnike i slabije rekreativce, kao i četverosjed sa sidrom na Konjarniku, s po jednom crnom i crvenom stazom, koje se preporučuju malo vještijim skijašima i borderima. Inače, sama konfiguracija terena neodoljivo podsjeća na Kopaonik.

Ukupna dužina uređenih skijaških staza iznosi 12 km, međutim, po našoj slobodnoj procjeni, oko 5 km otpada na poveznice i spojne puteve. Kapacitet žičara je oko 5.000 skijaša na sat, a sistemom za umjetno zasnježenje opremljene su staze Sunčana Dolina i Konjarnik. 



Za dobru uređenost staza zadužena su 2 nova Pisten Bully ratraka, koja odlično odrađuju posao. Staze na kojima operiraju su dobro obilježene, a na rubovima skijališta postoje jasne oznake da se tu završava zona sigurnog skijanja. Radno vrijeme skijališta je od 9 do 16h.

Što se sigurnosti skijaša i bordera tiče, za to su prije svih zaduženi pripadnici gorske službe spašavanja, kao i redari s oznakama Skijališta Srbije. No ono što možda najviše upada u oči je nedostatak organiziranih škola skijanja.

Na stazama postoje i dva improvizirana kafića, jedan u blizini gondole, a drugi u podnožju Konjarnika. Piće stoji oko 100 din (što je nešto manje od 1€), dok se hrana može pronaći samo u obližnjim hotelima. Treba napomenuti da na planini ne postoji trgovina niti ljekarna, pa se osnovnim potrepštinama, kao što su lijekovi, kreme za sunce, oprema za bebe i sl., trebate opskrbiti prije dolaska na Staru Planinu.

Novi hotel Stara Planina pruža kvalitetan smještaj s pratećim sadržajima kao što su bazen, teretana, wellness centar, igraonica za djecu itd. U okviru hotela postoji i prodavaonica skijaške opreme, restoran i pizzerija. Cijene u pizzeriji su, barem za sada, donekle pristupačne, te je pizzu moguće pojesti za 5 do 6 eura, dok cijena pića ne prelazi 1,5 euro.

Cijena smještaja je ove sezone bila promotivnog karaktera, pa ste tako, primjerice, za 25 eura mogli dobiti polupansion u 2-krevetnoj sobi s uračunatom ski kartom. Obzirom na karakter hotela ne vjerujemo da će se ove cijene zadržati i sljedeće sezone.



Cijena jednodnevnog skipassa u vrhu sezone iznosi 1.000 srpskih dinara, što je oko 9 eura. Dječji skipass u istom periodu stoji 700 din, dok je ski pass za seniore (osobe starije od 65 god) 850 din. U hotelu se može iznajmiti ski i snowboard oprema, npr. set skije, pancerice i štapovi košta oko 14 eura, dok snowboard oprema (daska i buce) koštaju oko 15 eura.

Kad je u pitanju noćni život, on u ovom trenutku praktički ne postoji, a osim skijaških aktivnosti po danu, organiziraju se i noćne pješačke ture s krpljama te druge  slične aktivnosti. Osim u zimskom periodu, Stara Planina najozbiljnije planira i razvoj ljetnog turizma, što bi joj mogao biti jedan od jakih aduta.

Jedan od glavnih ciljeva skijališta je ubrzo stati rame uz rame s trenutno najboljim srpskim skijalištem - Kopaonikom. Ulaganjem u ovaj skijaški centar direktno bi profitirali svi, od gostiju pa sve do stanovnika ovog kraja, kojima bi nova ulaganja donijela dodatni prosperitet. 

Stara Planina predstavlja odličnu jednodnevnu ili vikend destinaciju za relativno skroman novac. Također, obitelji s malom djecom mogu provesti ugodan odmor, a da pritom nisu uskraćeni za kvalitetno skijanje. Staze uz gondolu na Jabučkom Ravništu, kao i uz sjedežnicu Babin Zub, idealne su za učenje skijanja. Malo zagriženijim skijašima, staze Konjarnik i Sunčana dolina vjerojatno bi brzo dosadile, međutim, sukladno najavama iz Skijališta Srbije, planirana su značajna proširenja kapaciteta, prije svega planirana je izgradnja novih staza i žičara. U svakom slučaju, prirodni potencijal postoji, ostaje vidjeti koliko će biti iskorišten.