Uvod u freeski

Nakon što je 1998., na Olimpiskim igrama u Naganu, snowboard prihvaćen kao olimpijski sport, rastuća popularnost Freeskija nije se viša mogla zanemariti i ove dvije discipline su napokon uvrštene u raspored događanja na olimpijskim borilištima.

Plan je da u nekoliko članaka pokušamo približiti ovaj dinamičan, zabavan i ekstreman sport koji na našim prostorima, na žalost, još nije niti u povojima, dok je u ostalom skijaškom svijetu vrlo popularan i zastupljen. 

 

'Freeski', 'freestyle', 'freeride', 'newschool' pojmovi su s kojima se, kada govorimo o skijanju, danas sve češće susrećemo. Freeski se još pokušava othrvati predrasudi da je kopija snowboarda, a mnogi ljudi i danas misle da je fun park namijenjen isključivo za boardere. Pa iako je istina da su se mnogi aspekti freeskija razvili pod utjecajem snowboarda (poput trikova ili stila odijevanja, nap.a.) ljudi su skijali, skakali i izvodili akrobacije puno ranije nego je snowboard uopće izmišljen, samo u to vrijeme ljudi su to jednostavno zvali - skijanje.

Početak je bio freestyle

Iz nekadašnjeg freestylea se razvio današnji freeski. Freeski mnogi poistovjećuju sa skijanjem u fun parkovima, no freeski obuhvaća puno više stvari. Freestyle se sastoji od tri discipline. Moguls (skijanje u grbama s dva skoka), areals (skijaški skokovi s gimnastičkim elementima) i balet na skijama. Skijanje u grbama i arealsi su i danas olimpijske discipline, a balet na skijama polako izumire.

Uz freestyle, kao jedna od preteča freeskija tu je i newschool skijanje, koje se prvi puta pojavilo kasnih 90-ih godina, kada su freestyle skijaši, obeshrabreni restriktivnim pravilima FIS-a, počeli izvoditi svoje trikove pretežito u snowboard fun parkovima. Newschool skijaši bili su svjesni stila i stava koji se razvijao u snowboard zajednici i usvojili su ih u svojem sportu. Newschool skijaš bliži je snowboarderu u svom stilu nego stilu tradicionalnog skijaša. Ovime se ne misli da se tradicionalni skijaši automatski isključuju, upravo suprotno, freeski omogućuje svakom da se izrazi na vlastiti način bilo stilom, stavom ili tehnikom. Upravo je ta sloboda i razlog brzorastuće popularnosti snowboarda i freeskija, jer njihov osnovni cilj je zabava. 

 

Skijaški filmovi koji izlaze svake sezone raspršuju nam maštu nevjerojatnim akrobacijama i krajolicima koji ostavljaju bez daha. Danas je većina zapadnoeuropskih i američkih skijališta izgradila fun parkove koje koriste i snowboarderi, ali i skijaši. Freeski je, baš poput carvinga nekoliko godina ranije, skijanje učinio ponovno popularnim i omogućio da se u skijanju zadrže djeca i mladi koji su zbog sve veće popularnosti snowboarda prestajali sa skijanjem. Proizvođači skijaške opreme, prije svega u Americi, izvještavaju o naglom porastu prodaje svih dijelova opreme koji imaju veze s ovim novim pravcem u skijanju, a zahvaljujući novim trendovima rodilo se i mnogo mladih kompanija koje su se koncentrirale na proizvodnju odjeće, skija i druge opreme namijenjene isključivo freeskiju. Isti je trend i u razvoju skijališta. Za fun park nije potrebno puno prostora i snijega pa tako i manja skijališta imaju adut kojim mogu privući svoju publiku. 

Definicija freeskija

Freeski dijelimo na park, freeride i urban skijanje, a u sljedećem članku ćemo se detaljnije posvetiti elementima u fun parku i trikovima koji se tamo izvode te halfpipe i slopestyle disciplinama, koje će biti zastupljene na Olimpijskim igrama. Bit će govora i o opremi specijaliziranoj za park skijanje i koliko je ona primjenjiva u svakodnevnom skijanju, a mnogi od vas će se iznenaditi kada ustanove da i njihove skije (da čak i slalom world cup skije, nap.a.) imaju neke karakteristike koje su proizašle iz tzv. freestyle skija.