16.11.2005.      

Autor: Goran VukelićJelena Luzer, dr. med. Naslovna fotografija vitalitymedical.com 

Astma: 10 pitanja i odgovora

Astma je bolest koja neugodno može utjecati na zdravlje i fizičku spremu skijaša, kao i svih ostalih ljudi. Ponukani tom činjenicom pokušali smo doći do odgovora na najčešća pitanja vezana uz astmu.

1. Što je astma?

Astma je kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju bolesnika.

2. Kako se manifestira astma?

Astma se javlja u svojevrsnim intervalima. Izmjenjuju se periodi kada nema simptoma astme sa periodima u kojima se javljaju akutna pogoršanja bolesti. Astmatični se napadaji javljaju pri pogoršanju upale dišnih putova.

3. Što uzrokuje astmu?

Ukratko, uzrokuje ju naslijeđe uz neke faktore okoline. Dakle, postojanje astme u obitelji može biti jedan od indikatora za potencijalno obolijevanje od te bolesti, no uz to obavezno treba uzeti u obzir i utjecaj okoline i prostora u kojem živimo na dišne putove.

4. Kako nastaje astma?

Simptome astme izaziva kompleksna i neprimjerena imunološka reakcija dišnog sustava na svakojake alergene (tvari koje izazivaju alergije) iz okoline. Uslijed djelovanja tih alergena razvija se upalna reakcija.

5. Koji su simptomi astme?

Najčešći su simptomi astme: kašalj, otežano disanje te karakterisitčno "zviždanje" u plućima uz izdisaj duži od uobičajenog. Napadaj astme započinje hripanjem te ubrzanim disanjem. Dišni i vratni mišići postaju sve aktivniji, stežu se, što otežava govor. Astma je obično "najjača" noću kada se i najčešće javljaju napadaji.

6. Koje su vrste astme?

Nekoliko je osnovnih vrsta ove bolesti: alergijsku astmu uzrokuju tipični alergeni poput peluda, prašine, dlaka ili perja životinja; nealergijsku astmu pokreću razni aerosoli, onečišćivači zraka, cigaretni dim itd. Tu je i profesionalna astma uzrokovana inhaliranjem različitih agresivnih para, kemikalija i prašina na radnom mjestu te astma izazvana dodacima hrani ili aspirinom. Postoji još i astma inducirana tjelesnom aktivnošću koju može uzrokovati vježbanje na hladnom i suhom zraku.

7. Kako se liječi astma? Čega se treba pridržavati?

Što se tiče lijekova, koriste se dvije vrste: jedna za dugoročnu prevenciju u cilju sprječavanja pogoršanja bolesti, te druga, koja se koristi za brzo ublažavanje simptoma pri napadajima. Budući da je astma najčešće nasljednog karaktera teško se može potpuno izliječiti. Potrebno je odabrati pravilnu terapiju lijekovima za učinkovitu kontrolu astme te kontinuirano educirati bolesnika o pravilnom odnosu spram bolesti. Zanimljivo je da problem educiranja i suradnje postoji prvenstveno kod tinejdžera te mladih muškaraca s visokim obrazovanjem. Kako bi se astma stavila pod kontrolu treba ostvariti neprekinutu interakciju između bolesnika, liječnika te ljekarnika. Na odmet nije niti educiranje u tzv. "astma školama".

8. Mogu li se oboljeli od astme baviti sportom? Koji se sportovi preporučuju?

Više je nego poželjna tjelesna aktivnost bolesnika, ne samo zbog fizičkog boljitka, nego i zbog psihosocijalnih razloga. Astmatičari koji se bave sportom lakše će se uklopiti u društvo, imat će jaču muskulaturu, bolje opće psihofizičko stanje što sve skupa utječe i na što manju frekvenciju pojave simptoma astme. Ukoliko je fizički napor dokazan pokretač astme potrebno je prije napora uzeti odgovarajući lijek. Pogodni su svi sportovi, osim padobranstva i ronjenja koji se ne preporučuju. Posebno je pogodno plivanje u kojem nalazimo dosta natjecatelja koji su astmu izliječili plivanjem. Uz navedeno, preporučuje se i boravak iznad 1000 m n/m gdje nema zagađenja niti cvatnje.

9. Skijati ili ne s astmom?

Iako tjelesna aktivnost na hladnom zraku inducira astmu nema razloga za uskratiti astmatičarima užitke na snijegu. Primjer vrhunskog skijaša s astmom nalazimo u Ani Jelušić koja unatoč dišnim problemima uspješno nastupa u Svjetskom skijaškom kupu. No, iznimno važno je provoditi pravilnu i kontinuiranu terapiju u dogovoru s liječnikom. To znači uzimati lijekove i pridržavati se uputstava dobivenih od liječnika. Neke su studije pokazale da je skijaško trčanje zahtjevnije za astmatičare od alpskog skijanja budući da zahtijeva stalan dotok energije kroz duži vremenski period. Preporuka je zaštititi dišne putove maskom ili šalom na hladnom zraku te se prije odlaska na skijanje posavjetovati sa svojim liječnikom.

10. Što još treba naglasiti vezano uz astmu i skijanje?

Budući da su astmatičari osjetljivi na meterološke promjene treba steći naviku praćenja vremenske prognoze te prilagođavanja aktivnosti vremenskim uvjetima. Astmu potiču ciklonska područja s velikim temperaturnim razlikama te uz eventualno prisustvo hladnog zraka može doći do pogoršanja astme.

Ponovimo još jednom: astma nije prepreka za tjelesnu aktivnost, pa tako ni za skijanje ili boardanje. Potrebno je samo prije bavljenja bilo kakvim sportom konzultirati liječnika te se pridržavati njegovih uputa.

Upozorenje! Činjenice navedene u ovom članku čisto su informativnog karaktera. Namjena članka je podignuti svijest o astmi. Cjelovite informacije, kao i eventualnu terapiju, potrebno je pronaći kod liječnika – specijaliste.

 

 

 

 

KOMENTARI

Trenutno niste prijavljeni. Molimo prijavite se!

login:

lozinka:

Samo registrirani korisnici mogu dodati komentar. Prijavite se ili registrirajte.

© Skijanje.hr 2003-2025.  ISSN 1845-5891  e-mail: info@skijanje.hr   Izdavač: Sport-IT   Izrada internet stranice: Info izlog d.o.o.   Broj posjeta: 1438692
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
Hrvatski ski/board magazin Skijanje.hr

ISSN 1845-5891

e-mail: info@skijanje.hr

Marketing:
  marketing@skijanje.hr