Carving (nastavak) - Skijanje.hr

Odabir idealne skije je skroz subjektivna stvar. Postoji velik broj tvornica koje proizvode kvalitetne skije za sve tipove skijaša. Stoga se nemojte povoditi za marketingom. Testove po časopisima, internetu, prihvatite više kao smjernice, nikako kao apsolutni kriterij.

Duljina
Općenito, dulje su skije stabilnije pri većim brzinama, bolje drže na tvrđim podlogama te imaju bolju plovnost u dubljem snijegu. Kraće su skije upravljivije i lakše se okreću.

Širina skije utječe na njenu stabilnost, plovnost, lakoću ulaska u zavoj i torzijsko savijanje. Općenito, skije koje su šire pružaju stabilniju platformu, ali se sporije okreću, sporije premještaju s jednog rubnika na drugi, te su torzijski mekše. Posebno je važan struk skije – uži struk će dati bolje rezultate na tvrđoj podlozi, dok će širi struk biti primjereniji skijanju u dubokom snijegu.

Radijus: Sve su skije oduvijek imale određenu zakrivljenost rubova koja je rezultat šireg vrha i repa te užeg struka. Bez te zakrivljenosti skije se ne bi mogle okretati, nego bi išle samo ravno. No pravi carving je stigao tek nekoliko sezona unatrag. Pri tome treba imati na umu da je pravi osjećaj carvinga dostupan isključivo kad je cijeli rubnik u kontaktu sa podlogom.
- Mali radijusi (ispod 18 m) lako se okreću, no zbog uskog struka tonu u dubljem snijegu, a zbog velike zakrivljenosti su nestabilni pri većim brzinama.
- Srednji radijusi (18-26 m) predstavljaju dobar all mountain kompromis jer su stabilni pri većim brzinama, sposobni za carving zavoje različitih širina, a dobri su i za razne terene.
- Veliki radijusi (27-34 m) najstabilniji su pri većim brzinama, torzijski rigidniji za bolje držanje na podlozi, no zahtijevaju veće znanje i tehniku.

Radijus nije jedini faktor koji određuje duljinu carving zavoja. Tu je prisutno još nekoliko čimbenika kao što su angulacija, vezovi, plate, veličina pancerice, brzina, rotacija u koljenima, raspored težine itd.
No, sa jakom angulacijom, skije manjeg radijusa vrhom i repom jače zarezuju podlogu i time usporavaju. Takve su skije sporije u prijelazima (floatation) između zavoja manjih radijusa zbog velikih površina vrhova. Budući da skije malih radijusa doslovno inzistiraju da češće budu na bridovima, i u zavojima, manje će vremena provoditi na liniji padine i time onemogućavaju postizanje brzina koje bi se postiglo na konvencionalnim skijama.

Savijanje (FLEX): Utječe na stabilnost skije po osi vrh-rep, plovnost te lakoću okretanja. Krutije su skije stabilnije pri većim brzinama i bolje drže na tvrđim podlogama, dok mekše skije lakše započinju zavoje i bolje se ponašaju u dubokom snijegu i na hupserima. Manji flex, pogotovo na vrhu skije, omogućava lakšu inicijaciju zavoja, ali zato mora žrtvovati stabilnost pri brzinama. Krutiji flex na repu pruža bolji izlazak iz zavoja, ali zato otežava kontrolu skije. Natjecateljski su modeli u pravilu krutiji od svojih "rekreativnih rođaka".

Torzijska rigidnost (TWIST ili tvrdoća): Označava krutost skije kad se ona postavi na rubnik i njeno svijanje "s ruba na rub". Rigidnija skija bolje drži na tvrđoj podlozi i pri bržoj vožnji, bolje izvodi carving zavoje, ali zahtijeva više snage i tehnike. Manja rigidnost rezultira lakšim okretanjem skije, tj. inicijacijom zavoja. Race skije su rigidnije dok su rekreativne nešto mekše. Materijali koji se koriste da bi se skija dodatno stabilizirala ili ukrutila često znaju biti presudni u definiranju klasa i cijena skija.

Faktor skijaša: imajte na umu svoju građu i stil. Korpulentniji i fizički spremniji skijaši mogu lakše savladati tvrđu skiju, dok će oni lakši i manje snažni isti rezultat postizati na mekšim (rekreativnim) skijama.

Duljina: Gotovo da ne postoji pravilo kojim bi se moglo definirati koja je duljina odgovarajuća nekom skijašu. Pri prijelazu na strukirane skije treba imati ovo na umu – s izraženim strukom skije postaju kraće jer je duljina rubnika gotovo identična rubnicima na 15-ak cm duljim konvencionalnim skijama zbog zakrivljenosti.
Kraće skije: lakše, upravljivije, lakše se okreću, dobre za manje iskusne skijaše, manje brzine, utabane staze i manje zavoje. Zahtijevaju dobru ravnotežu jer lako "bacaju na repove".
Dulje skije: Brže, stabilnije, plovnije, dobre za agresivnije skijaše, veće zavoje, mekši snijeg.

Prema nekim pravilima, najmanja duljina strukiranih skija za rekreativca ne bi smjela nikako prelaziti skijaševu visinu minus 20 cm. Pri tome je bitno znati da je preporuka da se smanjenjem duljine uzimaju i rigidnije skije (ovisi i o skijaševoj masi). Ako imate iskustva te volite brzinu i dulje zavoje, onda nećete kupovati kraću skiju nego ćete ići na skiju koja je približno vaše visine.

U SKI-SHOPU

Preporuka je ne samo čitati dimenzije vrh-struk-rep, nego bi dobro bilo doznati torzijsku rigidnost i kako se skija savija u luk. Idealna skija ima mali flex i manju torziju. Ako ti podaci na skiji ne pišu, trebali bismo ih doznati od informiranog i stručnog prodavača. Je li tu potrebno išta komentirati?
Ako ste se odlučili za skiju manje duljine imajte na umu činjenicu da tvornice, očekujući nižeg skijaša manje mase, kraće modele znaju "omekšati".

Ne vjerujte marketingu! Niti jedna skija nije svemoguća i nije rađena za sve podloge, bez obzira što na njima može pisati.
Ženska skija je čest marketinški trik. Skije voze prema masi, odnosno snazi skijaša, a ne poznaju spol skijaša. Većinom se tu radi o downgrade-anim unisex modelima. Također je teško povjerovati da te skije imaju drugačije centrirano težište, jer ako je potrebno postići dodatnu nagnutost skijaša prema napred, ne bi li se to trebalo postići prvenstveno podešavanjem pancerica?

Budite iskreni prema sebi kada je riječ o tome koliko imate iskustva, snage, znanja te posebice u kakvom su vam stanju koljena.

(2) Carving (nastavak)