Da, treba brusiti i kliznu plohu, to je prva operacija u servisiranju.
Brušenjem rubnika samo sa strane nepostiže se gotovo ništa što se tiče oštrine.
Bilo koji alat, kako sam naveo, da bi bio stvarno oštar treba nabrusiti sa obje strane. Novi su tako brušeni. U praksi se najčešće brusi jedna strana i to ona koja je lakše dostupna.
I ja sam metalske struke i nisam nikad čuo da se brusi isključivo zadnja strana.
Neki alati se bruse tako ( boreri, pile i sl. ), dok se neki opet bruse uglavnom sa prednje strane ( zubi lanca motorne pile, navojni urezivači, škare...)
Ali tamo gdje je potreban oštar brid uvijek se brusi sa obe strane.
Ovo sa rubnikom možeš ovako shvatiti:
Pritisak leda ili tvrdog snijega na rubnik je sa donje strane. To pomalo troši rubnik i sve više ga zaobli. Kad staviš ravnolo na donju stranu skije i pogledaš prema svjetlu vidiš da je to zaobljenje blagog kuta, znači dosta manje od 45 stupnjeva. Zbog toga već malo skidanje sa donje strane omogučava da dobijemo gotovo ravnu ( nezaobljenu) donju stranu rubnika. Još malo skidanja sa strane i evo oštrice ponovo. Time postižemo to da skije imaju optimalan vijek trajanja i vrlo važno, brušenjem donje strane otklanjaju se oštećenja, makar ona bila jedva vidljiva, na kliznoj plohi na prelazu na rubnik.
Predlažem ti, ako ikad budeš u prilici, probaj servis (poklanjam ga).
Kad se to tako radi kako sam naveo, skije stvarno idu znatno bolje nego tvornički nabrušene ( ima i tu puno razloga ali nemam vremena puno pisati).
Složit ćeš se da nikad niti u jednom servisu nisi imao skije bolje nabrušene nego tvornički. Eto, ja tvrdim da se to itekako može...

Sve jasno i na istoj smo frekvenciji.

Od nedavno u Banjoj Luci postoji veliki Wintersteiger čije rezultate rada sam već provjerio. Vrh!

" Sve jasno i na istoj smo frekvenciji.

Od nedavno u Banjoj Luci postoji veliki Wintersteiger čije rezultate rada sam već provjerio. Vrh! "
(Član stekan)

U pravu si. Mislim da je to najbolji stroj od postojećih na tržištu. Pogotovo brušenje rubnika keramičkim diskovima. Veliki iskorak.
Montana ima uvjerljivo najlošije brušenje skija. Njihova jedina dobrastvar je kvalitetan kamen za brušenje klizne plohe ( razvijen jako davno dok su u razvoju radili sposobni ljudi). Međutim primjena tog kamena kod montane je izuzetno loša a i izbor struktura je neprimjeren.
Montanino rješenje pritiska skije na kamen je totalno fulano. Tehnologija brušenja rubnika kod njih je uvjerljivo najlošija.
Wintersteiger je ispred drugih, to je činjenica.
Sad što fali winteršteigeru?
Ima puno stvari koje mogu biti bolje ali evo nekih.
Tehnika servisiranja skija na automatskim strojevima se nije bitno mijenjala već jako dugo, uglavnom su to kozmetičke promjene u dizajnu, dodavanje ekrana osjetljivog na dodir i.t.d.
S druge strane, skije su se u potpunosti mijenjale. Više niti nema skije da joj je gornja strana. Ili imaju nekakve stabilizatore ili im je deblja sredina ili krajevi...
Sad zamisli kad takva skija prelazi preko valjka koji ju pritišće na kamen. Ili ju pritisne više na bočnim krajevima ili na sredini ili negdje drugdje. Gledano poprečno skija nije ravna, nego je konkavna ili konveksna.
Wintersteiger pritišće skiju iza i ispred kamena, što je već malo bolje ali pojavljuje se drugi problem. Napisat ću o tome nešto kasnije, čekaju me servisi.

Da nastavim gdje sam stao. Dakle, wintersteiger ima dodatno dva valjka na koja se naslanja skija donjom stranom, što je djelomično poništava efekat konkavnosti ili konveksnosti. To im je ispalo sasvim slučajno, nisu zbog toga to stavili ali dobro je ispalo.
Sad dolazimo do drugog problema. Naime ti valjci su postavljeni ispred i iza kamena. Između njih pritišće brusni kamen i savija skiju. Ako postaviš skiju na dvije letve razmaka, recimo 40 cm, a u sredini poprečno staviš ravnalo, vidjet ćeš da prilikom pritiskanja skije između 2 uporišta ( uzdužno savijanje ), skija postane konveksna ( "dobije trbuh" gledano poprečno. Brusni kamen je ravan pa stoga više skida tu ispupčenu sredinu i nakon vraćanja skije u prvobitni položaj ista je konkavna. To je manje izraženo kod skija čvršće konstrukcije.
Rezultat je taj da veliki broj skija nemožemo obraditi na takvoj mašini sa zadovoljavajućim rezultatom.
Recimo Atomic SX 7 ili mekši, nakon prolaza na toj mašini je neupravljiv doslovno. Dječije skije neću ni spominjati.
Drugi veliki problem je velika varijacija u pritiskanju kamena na skiju. Mjerio sam i to varira od 7 kg do 45 kg, što je fator 6 x. Dakle, na nekim mjestima skida 6 puta više nego na drugim.
Treći problem, ali to je kod svih automatskih mašina, je mala mogućnost preciznog podešavanja početka i kraja brušenja rubnika.
Kod Montane je to sve daleko lošije. Njihovo rješenje vođenja skije kroz stroj je takvo da vjerovatno ni oni sami nerazumiju kako to funkcionira.
Reichman je kopija montane.
Ski2 je pod wintersteigerom već više godina. Dok su bili u vlasništvu francuza slovili su za nekvalitetne i nepouzdane strojeve. Jedini njihov dobar stroj je bio stroj za krpanje baze. I sad je dobar ali se sve manje koristi kako ljudi redovitije servisiraju skije a i staze su sve bolje.
Eto, nije baš bajno ali tako je to sa današnjim strojevima za servisiranje skija.
Da se razumijemo, nije uopće teško napraviti kvalitetan stroj za brušenje skija ( i automatski također ). Samo treba znati što i htjeti.
Ja sam to riješio na jednostavan i elegantan način.

Poz,

Iako se slažem skoro s svime navedenim imam nekoliko opaski.
Sve što navodim su zapravo informacije iz razgovora s strojarskim injženjerom bogatog svijetskog iskustva kojeg sam pitao. Pod pretpostavkom da je debljina rubnika do 5 mm (novog) što mislite koliko se skida materijala kada govorimo o stupnjevima od 0.5-5°. Iz bilo kojeg razloga zašto se to radi (izvođenje tih kuteva) ono što je najbitnije je da se izvodi s obje strane (donje i bočne) i sa što točnijim alatom (može i ručnim). Pošto je skija uzdužno i poprečno zakrivljena nemoguće je postići da tolerancija bude na zavidnom nivou u odnosu na imaginarno ishodište.

Pošto radim nešto u hoby varijanti s točnošću ispod mm i imam profesionalne ručne alate i probao sam svašta, tvrdim da sve grješi, jedino uz pomoć šablona je moguće grešku svesti na prihvatljivu razinu, ne nulu.

I samo odgovor da za postizanje kuta od 0.5-5° je potrebno na takvom rubniku skinuti 0.045-0.437 mm i sad si vi svi amateri (uključujući i mene) zamislite koja točnost baze i rubnika je potrebna. Takva mašina koja bi imala "dobru" toleranciju nema smisla (jer je preskupa).

Daleko do toga da servis skija nije potreban, ali kao što sam rekao iznos kuta i točnost (koja desetinka mm) nisu od skoro nikakvog faktora za 99% skijaša.

pozdrav,
ovdje je hrpa odličnih informacija, samo neka se diskusija nastavi;)
po ovim svim kritikama reklo bi se da su svi strojevi daleko od idealnog za što dugotrajniji vijek skija te da je najbolja opcija ili ručno obrađivati skije ili napraviti neki sustav sa strojnim elementima ali da su ručno upravljivi (?)

osobno imam set za ručno održavanje skija i po iskustvu mogu reći da nikada nažalost nisam uspio dobro naoštriti tupe skije; najbolje se pokazalo da skije naoštrene u servisu ručno povučem svakih dan-dva te im tako produžim vijek do odlaska u servis.
što tu radim krivo, nemam pojma - ako tko ma kakva savjet, samo naprijed.
što se tiče voskanja tu nema problema, barem za amaterske zahtjeve.

pitao bi slijedeće:
- kako se ručno izravnava baza da ne ostane ispupčena nakon brušenje baznog ruba - da l je to pomoču komada ravnog metala i brusnog papira?
-da li je ispravno da se skida onoliko metala rubnika kolko treba da se izbriše trag flomastera kojim smo ga prije obilježili?
-imaju li kutnici (i koliki im je ) vijek trajanja s obzirom da se i oni izližu kroz godine?
-kako vidjeti da smo dobro ispolirali rubnike dijamantnom turpijom, da li treba biti vlažna cijelo vrijeme rada te koja gradacija je najbolja ( moja je zelene boje)?

hvala

Nakon brušenja skija na uređaju sa keramičkim diskovima rubnici su u takvom stanju da vjerujem da će sljedeće oštrenje biti potrebno tek za 10-tak dana skijanja (slično kao i kod potpuno novih skija).
Za običnog smrtnika rekreativca to znači jedno do dva brušenja u sezoni, a to opet znači da će skije trajati mnogo sezona.
Nemam se namjeru više sam igrati sa rubnicima. Napatim se, a rezultat se ne može mjeriti sa rezultatom keramičkih diskova.
I još jedna bitna stvar koju sam primjetio: mnogo više voska podloga upije nakon brušenja podloge. Pretpostavljam da brušenje skine okidirani dio polietilena.

iz mojeg iskustva ovo sa razmacima između brušenja je jako relativno. jer skijajući se tjedan dana po savršeno uređenim stazama npr.francuske zbilja ostavlja skije i dalje dosta oštre (iako se i tu osječa razlika nakon 2-3 dana). no skijanje po stazama koje su prvenstveno od umjetnog snijega, i u doba godine kada je prepuno ledenih ploča (siječanj-veljača), zatupi rubnike tako da se osjeti razlika nakon jednog dana skijanja.

" pitao bi slijedeće:
- kako se ručno izravnava baza da ne ostane ispupčena nakon brušenje baznog ruba - da l je to pomoču komada ravnog metala i brusnog papira?
-da li je ispravno da se skida onoliko metala rubnika kolko treba da se izbriše trag flomastera kojim smo ga prije obilježili?

hvala "
(Član dadadej)

Sredinu skije, odnosnu bazu nemožeš ručno obrađivati i to je ograničavajući faktor.
Rubnici su oštri kad se donja i boćna strana rubnika potpuno sastave u oštrici rubnika, svaka prateći svoj određeni kut u odnosu na bazu skije. U suprotnom, ostaje zaobljenje, znači zatupljenost rubnika.
Zato ručno oštrenje rubnika nedaje rezultate. Problem je donja strana rubnika, zbog baze od polietilena koji nemožeš tako skidati.
Širina rubnika je oko 2 mm na novim skijama, rijetko koji proizvođač stavlja 3 mm.

" Sredinu skije, odnosnu bazu nemožeš ručno obrađivati i to je ograničavajući faktor.
Rubnici su oštri kad se donja i boćna strana rubnika potpuno sastave u oštrici rubnika, svaka prateći svoj određeni kut u odnosu na bazu skije. U suprotnom, ostaje zaobljenje, znači zatupljenost rubnika.
Zato ručno oštrenje rubnika nedaje rezultate. Problem je donja strana rubnika, zbog baze od polietilena koji nemožeš tako skidati.
Širina rubnika je oko 2 mm na novim skijama, rijetko koji proizvođač stavlja 3 mm. "
(Član Tserviser)

Ovo što je ovdje navedeno sam nekoliko puta kao početnik kod brušenja osjetio da nikako naoštrim rubnjak konzistentno.

Dok nisam primjenio ideje. Prvo i osnovno baza mora biti savršeno ravna jer je ona polazna točka za brušenja donjeg i bočnog dijela rubnika. Kako to postići možda da neko odgovori koji ima puno iskustva (ja se snalazim na svoj način koji baš i nije tehnički dobar, ali meni funkcionira).

Netko je spominjao dijamantne, kamene i keramičke bruseve.
Sve ima svoje i najbolje pročitati nešto o tome (možete čak i o brušenju japanskih noževa) da dobijete dojam.
Da ne bi odmah otišli u dućan i bacili gro love treba probati, pa za prvu možete probati s brusnim papirom koji nije ništa drugo nego jako slično ovome o čemu se govori (brusni papir do 150, 320, 400, 600-800, a ako neko hoće i do 2000). Isto kao i kod bruseva postoje vodeni i suhi. Postoje brusevi tvrdi i meki, pa i neki koji zahtjevaju ponovno ravnjanje (nije mi poznato za skije, ali znam da postoji za noževe, pa pretpostavljam da je korelacija slična).
Način na koji se to radi zahtjeva znanje, tehniku i praksu, pa u početku očekujte puno neuspjeha.

Ima stvarno puno tu caka, pa je za većinu možda ipak bolje dati dobrom servisu da mu to odrade ako se prije nije susretao s ovim što pričam.