Davnih godina kao "mladac" sam pokušavao sam ručno nabrusiti rubnike(metalske struke u osnovi pa ponešto znam o teoriji), ali "nešto mi baš i nije išlo" pa sam na kraju odustao.Otac-stolar-je uvijek noževe za blanje nakon strojnog brušenja "dorađivao" ručno ili kako je on znao reći- "skidao iglu".Tek sam pomnim promatranjem uz njegove napomene skužio o čemu pića - i vjerujte na rijeć - bio je u pravu (znao je znanje).
Ovaj uvod mi je trebao kao podloga za objašnjenje pojma "ručni servis".Isti se odradi prvo strojnim brušenjem (jer bazu-plastiku klizne plohe- je sigurno nemoguće ručno obraditi kako treba) pa stručnjak (profi serviser) još ručno odradi finu doradu.Mi ostali "stručnjaci" možemo samo nakon dva-tri dana skijanja uz veliko iskustvo pokušati "fajlanjem" održati koliko-toliko "svježinu" rubnika do slijedečeg neophodnog strojnog servisa.
Nekima to ide bolje,nekima lošije, a 90% kvare rubnike.
Tupljenje vrha i repa skija je još jedan "biser" jer smanjuje dužinu rubnika koji "grize" pa se kroz geometriju vračamo davnim "ravnim"skijama koje su "grizle" samo manjim dijelom svoje dužine.
Ljudi su upravo zato i izmislili "carving"skiju da "grize" cijelom dužinom

Neda mi se detaljnije- pametnom dosta

Zašto je disk toliko blji za brušenje?
Bilo kojim alatom brusili skija, ako je obrada uzdužno po skiji, dolazi do neravnomjernog trošenja tog alata( turpija, dijamantna pločica, brusna traka...).Uzmimo za primjer brusnu traku. Prije ili kasnije napravi se udubljenje u traci, na mjestu gdje je najviše trošena. Kad brusimo rubnik na granici tog udubljenog područja, njegov kut ispada nešto sasvim drugo od onog što smo htjeli. Ima i drugih loših efekata.
Kad brusimo diskom, tanjurastog oblika, i to njegovom čelnom stranom, tih problema nema i brušenje je izuzetno precizno.
Kažem, od komercijalnih strojeva prednjači wintersteiger sa keramičkim diskovima. Razlika između njega i drugih koji obrađuju uzdužno je dan i noć.
Ja sam prije 12 godina napustio keramičke diskove i prešao na dijamantne. Razlog je taj što su keramički diskovi manje učinkoviti ( tuplji su ) pa je potreban znatan pritisak a skije to slabo podnose.
Ja radim sa barem 10 puta manjim pritiskom na skiju kako se ova nebi savijala previše.
Razlika i među keramičkog diska i ovoga?
Noć i dan! Na kvadrat.

U ovom videu je ukratko vidljivo kako to radim:

Servisiranje skija

[Editirano] 23. veljače 2015. u 19:15h

Imam svu opremu za ručni servis, sam brusim kantne i prenijeću moja iskustva.
Zatupljivanje vrha i kraja skije:
Ne zatupljujem kantne na svojim skijama, trudim se da dok skijam budem na njima i da ne otklizujem. Ipak, činjenica je da sam par puta imao priliku stati na skiju koja je bila na mašini i koja jednostavno nije dala otklizati a ni upravljanje nije baš išlo. Moji ski buddy-ji i ja to zovemo "kantanje". Dok im nisam zatupio vrhove nisu se mogle voziti. Za one koji baš i ne pridaju značaj tome da karvaju čitavo vrijeme već voze iz uživanja i bez pritiskanja u svakom zavoju (kao moja supruga i djeca npr) naoštrena skija može praviti problem, ne otklizuje lagano i ljudi se pomalo muče, pogotovo ako je skija mekana.
Baza i oštrenje base edge-a:
Ne diram jer nemam alat, jasno da se bez mašine ne moze raditi ništa pametno, sa kantnom mora da se skine i dio baze. Zato s vremena na vrijeme odnesem skije do renomiranog servisa da mi sredi i bazu. Ipak, iako sam se zaklinjao u servis čija je stara mašina sada u BL, servis koji su mi uradili u aprilu jednostavno nije bio dobar, skija je bila kilavog gripa, struktura jedva vidljiva a na oštricama kantni su ostala okrznuća, jedva vidljiva ali ipak vidljiva, golim okom.
Oštrenje side edge-a:
Oštrim na 88, takav mi je alat, fina turpija i 3 dijamanta za poliranje. Uglavnom sam zadovoljan rezultatima, ponekad omanem pa ne budem baš 100% sretan ali to pripisujem kilometraži mojih skija, mislim da imaju preko 200 dana na snijegu, čini mi se da je čelik pomalo krt. Bratove skije, iste kao moje, uvijek naoštrim savršeno, one su prešle možda upola manje.
Radim ovo sam jer mi pričinjava zadovoljstvo i što mi je skupo plaćati svaki puta kada ih treba servisirati, 3-4 puta u sezoni po 10 eura nije neko bogartstvo ali nakupi se. Uz to u lokalu nemam povjerenje ni u koga jer sam bio svjedok kada se ljudima sjebu skije.

"
-kako vidjeti da smo dobro ispolirali rubnike dijamantnom turpijom, da li treba biti vlažna cijelo vrijeme rada te koja gradacija je najbolja ( moja je zelene boje)?"
(Član dadadej)

Ovo mi je najzanimljivije a nisam vidio da se prokometiralo? Samo turpija ipak nije pravi izraz, to je dijamantni kamen ili jednostavno - dijamant.

ima gomila video zapisa na netu, samo se u youtube upiše "ski tuning" i imaš cijeli dan za gledati.

- ovo za dijamant:obično ili namoče u vodu ili sa prskalicom poprskaju skiju
- što se tiče ravnanja baze, vidio sa da uzimaju ravni komad metala, oko njega omotaju brusni papir te zatim lagano povlače preko skije. svako toliko kontrolira s ravnalom da li je baza ravna ili i dalje konveksna. meni ovo zvuči kao ok metoda za ručno niveliranje baze ali neka stručnjaci kažu svoje ;)
- vidim da toko radi električnu brusilicu za bočni rub ( https://www.youtube.com/watch?v=Gsc0jApTWZk ) no papreno je skupa. ima li negdje kakav adapter da se iskoristi obična bušilica za brusiti rubnike?

" ima gomila video zapisa na netu, samo se u youtube upiše "ski tuning" i imaš cijeli dan za gledati.

- vidim da toko radi električnu brusilicu za bočni rub ( https://www.youtube.com/watch?v=Gsc0jApTWZk ) no papreno je skupa. ima li negdje kakav adapter da se iskoristi obična bušilica za brusiti rubnike? "
(Član dadadej)

Čak se i u videu može vidjeti koliko je ruka demonstratora nesigurna. Pošto ovdje govorimo o izrazito malim kutevim (skoro pa neznatnom skidanju materijala), te stoga rad s alatom koji skida jako mnogo u jako malo prolaza može napraviti više štete nego koristi.


[Editirano] 24. veljače 2015. u 09:50h

Bok, na kraju prošle sezone sam kupio nove atomic redster edge sl 164. Na njima sam odskijao jedno 10ak dana i došlo je vrijeme za prvi servis rubnika. Tvornički te skije imaju rubnike nabrušene: bočni kut 87°, i bazni kut 1°. Kao i svi ostali atomicovi modeli- ako se ne varam.

Bočni kut nebih mjenjao, ali u nedoumici sam za bazni. Servisi standardno bazni kut stavljaju 0.5°, 0.55°, 0.75°

Sad me zanima zbog čega stavljaju tako mali kut?

Čitam po raznim forumima i stranicama da pro slalomašima stavljaju bazni kut između 0 i 0.5°, za GS 0.5-0.75, za SG i DH 1°, dok se početnicima i naprednim skijašima bazni kut stavlja 1°, a tek vrhunskim skijašima između 0.75-1° (dali je to istina?)

Dali bi skija promjenila svoje prvobitne performanse, i kako bi se ponašala kad bih sa 1° smanjio bazni kut na npr 0.5°?

Skijam već oko 20ak godina i dobar sam skijaš. Ovo su mi prve nove skije, student sam i nemam baš novaca da kupujem svake godine nove skije, pa bi ove htio kvalitetno održavat. :)

uglavnom: Koji je vaš savjet? Koji bazni kut bi bio najbolji? Što da radim?

"

Daleko do toga da servis skija nije potreban, ali kao što sam rekao iznos kuta i točnost (koja desetinka mm) nisu od skoro nikakvog faktora za 99% skijaša. "
(Član Ski_ivek)

Ja bi prije rekao da 90% skijaša nema pravilno pripremljene skije.
Dali je potrebno da budu? Apsolutno!
Koja desetinka milimetra neigra ulogu?
2 stotinke milimetra odlučuje o tome dali je skija savršena ili nevozljiva.
Nije to teško postići, samo treba raditi na pravi način i sa pravim alatima.
Ova lakrdija od toko-a je užas od brusilice. Valjda moraju nešto prodavati pa su i to napravili. Neki ljudi padaju na te reklame. Jeste vidjeli, čak ima skalu na 85 stupnjeva. Strava. Kao u svjetskom kupu. Trebalo bi upozoriti ljude da budu oprezni sa tako agresivnim kutom.

" ima gomila video zapisa na netu, samo se u youtube upiše "ski tuning" i imaš cijeli dan za gledati.
"
(Član dadadej)

Ali meni ne treba gomila video zapisa nego jedno mišljenje g. Ćorkovića.

Činjenice su na strani top servisa (znaju napraviti skije), a retorika je za jutarnji.hr!