Pretraži Skijanje.hr
KLUB Broj članova: 10029 | Ukupno online: 3
- Želim se učlaniti Ne sjećam se lozinke
Objavljeno: 17. veljače 2015. 10:36h
Nakon dugo vremena sam se vratio skijanju i održavanju svojih skija.
Da skratim, prije voskanja sam obrusio rubnike i pokrpao kliznu plohu. Voskanje sam odradio klasično peglom i prezadovoljan sam rezultatom, osim jednog detalja.
Dok sam naručivao vosak u servisu su mi rekli da bih prvih i stražnjih 5-10 cm rubnika trebao nakon oštrenja zatupiti, inače će skija na ulasku u zavoj "sjeckati".
Meni se na mojoj Carving skiji dogodilo nešto tako: prilikom ulaska u zavoj, skija počinje pratiti zadanu putanju, pa u jednom trenutku vrh popusti (prokliže) a onda se stabilizira. Daljnji prolaz kroz zavoj i držanje u zavoju je besprijekorno. Da li sam pogriješio da sam premalo-prekratko zatupio rubnik na početku i na kraju ili sam ih previše zatupio.
[Editirano] 17. veljače 2015. u 10:37hObjavljeno: 17. veljače 2015. 11:06h
To je individualna stvar. Za mene je zatupljivanje vrha i repa ravno uništavanju skije. Prije nekoliko godina sam u servisu u Austriji zaboravio naglasiti da ne zatupljuju vrh i rep (mislio sam da se to na carving skijama podrazumjeva). Skija je nakon toga bila "mrtva", te sam odmah vratio u servis da naoštre bez zatupljivanja.Objavljeno: 18. veljače 2015. 05:40h
Dakle, misliš da je razlog tom sjeckanju zatupljivanje vrhova?Objavljeno: 18. veljače 2015. 08:30h
Ne bih ti znao reći za sjeckanje. Kod carving zavoja skija u zavoj vuče ili ne vuče. Nikad mi se nije desilo da vrh krene u zavoj pa popusti, a skijam od 1978.-me.
Da nisu u pitanju kakve premekane skije pa puno vibriraju?Objavljeno: 18. veljače 2015. 11:40h
Nažalost, većina skiservisa će reći da treba zatupiti rubnike pri vrhu i repu. Srećom neki to nerade, jer im se neda ali ima i onih koji to rade.
Po meni zatupljivanje bilo kog dijela rubnika je sabotaža na skijama i klijent bi imao pravo zahtjevati nove skije jer je takvu glupost teško popraviti.
Nikada ne zatupljivati rubnike.
Teško mi je zamisliti to ponašanje skije u zavoju, ali ako se precizno nabruse rubnici skija ide savršeno.
Ručno oštreći rubnike, nemoj očekivati baš puno. Razlog je jednostavan, nemožeš gotovo ništa napraviti sa donje strane ( bazni kut ). Možeš naoštriti samo sa bočne strane a to ti ima 10% uticaja. Ako i toliko.
Voskanje peglom je najbolje voskanje i to možeš sam. Pazi samo da nakon voskanja dobro sastružeš i iščetkaš vosak. Mora ostati samo tanki film voska.Objavljeno: 18. veljače 2015. 14:46h
Sada kada sve zbrojim i izanaliziram, mislim da je razlog tom popuštanju baš zatupljivanje vrha.
Skija prije tog mog "servisa" nije baš držala u zavoju, ali je u zavoj ulazila bez greške - znači rubnici su bili tupi i to jednakomjerno. Nakon oštrenja postigao sam da skija odlično drži u krivini i u kosom spustu, ali kao što sam i napisao, nakon ulaska u zavoj vrh prvo popusti, pa onda prihvati. Jedina promjena u odnosu na stanje prije "servisa" je oštrenje rubnika cijelom duljinom, pa zatupljivanje vrha i krajeva.
Biti će red ponoviti oštrenje.
Sreća pa imam starije skije i nije mi žao učiti se na njima.
Hvala svima na savjetima!Objavljeno: 19. veljače 2015. 22:10h
" Možeš naoštriti samo sa bočne strane a to ti ima 10% uticaja. Ako i toliko.
"
(Član Tserviser)
Ovo već dugo želim pitati neupitnog stručnjaka: Zašto se bočni kut uopće radi ako je tako?!Objavljeno: 20. veljače 2015. 09:28h
" Ovo već dugo želim pitati neupitnog stručnjaka: Zašto se bočni kut uopće radi ako je tako?!
"
(Član minja)
Pa, mogao bih reći zbog onih 10% ili koliko već.
Ili ovako: zato što velika većina misli da se jedino bočnim oštrenjem mogu naoštriti.
Ali šalu nastranu, ja mislim da stvari stoje ovako:
1. Za oštrinu ivice rubnika ( ili oštrice noža, alata i sl. ) jednako je važno obraditi obadvije strane.
2. Za kvalitetu oštrice i njenu trajnost, obrada mora biti što finije obrađena.
3. Vrlo važno je da prilikom brušenja donje strane rubnika, obrada bude takva da prelaz sa klizne plohe (polietilen) na rubnik (čelik) bude u istoj razini.
Dakle, jednako važno je brusiti obje strane ( bočnu i baznu ).
Zašto onda tvrdim da je bočno brušenje 10% utjecaja na držanje skije?
Točnije bi bilo da kažem da je brušenje baznog kuta 10 puta važnije. Jer promjene od samo pola baznog kuta osjeti gotovo svaki skijaš. Promjene bočnog kuta neosjeti gotovo nitko, čak i 5 stupnjeva.
Rubnik se uglavnom i troši sa donje strane.
Najveće opterećenje klizne plohe je uz sam rubnik pa su stoga i oštećenja najveća uz sam rubnik, pogotovo mikro oštećenja, što dovodi do grešaka u vođenju skije. Taj problem je često zanemarivan ali je od izuzetne važnosti pravilnim brušenjem otkloniti takva oštećenja.
Prečesto viđam skije sa takvim mikro oštečenjima koje je neki "skiserviser" popravio tako da je zaoblio dobar dio rubnika pri vrhu i repu skije. Naravno da to nije riješilo problem nego je napravilo novi.
Iskreno, razgovarao sam sa stotine raznih ski servisera ( neki i u svjetskom kupu! ) i baš niti jedan nije znao o ovome ništa. Zaprepašćujuće.
Isto tako se razlikujemo po mišljenju o važnosti bočnoga kuta.
Tako će vjerovatno i ostati ali ako ništa drugo, to mi je zanimljivo a i zabavno.
[Editirano] 20. veljače 2015. u 09:29hObjavljeno: 20. veljače 2015. 11:51h
Kada se brusi i klizna ploha, izuzetno je bitno brušenje baznog ugla. Ali ima li smisla brusiti bazni ugao (donju stranu rubnika) ako se ne brusi klizna ploha? Moj odgovor je: ne. Razlog je jednostavan: dobija se konveksna klizna površina (ispupčenost klizne plohe u odnosu na rubnik).
Ako se rezni alati u strojarstvu oštre isključivo sa jedne strane, zašto se rubnik ne bi mogao naštriri samo sa bočne strane? Slažem se da u tom slučaju treba skinuti nešto više materijala nego kad se oštri i bazni ugao.Objavljeno: 20. veljače 2015. 12:37h
Ovo će sad ispast reklama, iako ne znam kako drukčije da to napišem.
U brušenje se uopće ne razumijem, niti mogu reći da sam isprobao 20 servisa.
Isprobao sam ukupno tri od kojih je jedan Tserviser.
Također, skijao sam i s tvornički brušenim skijama (Volkl) i mogu reći da su tvorničke i od ova dva neimenovana servisa tu negdje, odnosno ne mogu reći da sam osjetio ikakvu bitnu razliku.
No, nakon tservisera razlika je ogromna i to toliko da sam prvi put skoro pao koliko jako su rubnici primili. Trebalo je par zavoja za privikavanje, nakon čega je slijedilo poprilično oduševljenje. Najveća razlika je na tvrdoj podlozi i ledu (na kojem prije uopće nisam mogao skijati, sad mogu bar nekako i to samo zato što se skije sad drže na tom ledu, a prije bi otklizavale do pada).
E, sad, vjerojatno bi trebalo probat neke od hvaljenih servisa pa usporediti, ali pošto imam samo jedne skije i ski dani su nekako sve rjeđi, naprosto mi se neda isprobavati. Ali bilo bi fora kad bi netko od boljih skijaša testirao ovo u praksi.
Novo mišljenje |
Sljedeća stranica » |
1. Reklamiranje nije dozvoljeno, no čitatelji smiju razmjenjivati svoja mišljenja o trgovinama, agencijama, opremi i sl.
2. Telefonski brojevi nisu dozvoljeni (razmjenjujte ih preko privatnih poruka)
3. Email adrese nisu dozvoljene (i njih razmjenjujte preko privatnih poruka)
4. Psovke, vrijeđanje na rasnoj ili nacionalnoj osnovi i slično neprihvatljivo ponašanje nije dozvoljeno. Sve takve poruke miču se u cijelosti.
5. Fotografije ne smiju biti šire od 400px.
Komercijalno oglašava-nje putem foruma nije dozvoljeno, a postovi takve vrste bit će uklonjeni. Molimo zainteresirane za oglašavanje u magazinu da se obrate na marketing@skijanje.hr.
Mišljenja u forum upisuju posjetitelji te kao takva, ona nužno ne moraju biti istinita i točna. Upisana mišljenja NE predstavljaju stavove magazina Skijanje.hr
-
Besplatno skijanje na Sljemenu!
Skijanje za građane besplatno do kraja sezone, no samo na Zelenom i Bijelom spustu
-
Slovenska skijališta s čak 11 novih žičara!
Više od 80 milijuna eura za ogroman napredak slovenskih skijališta.
-
Novi četverosjed na Platku spreman za sezonu!
Uspješno obavljen tehnički pregled nove žičare, jedan od posljednjih administrativnih...
Tekstovi i Skijanje.hr watermarkom označene fotografije autorsko su pravo i vlasništvo Hrvatskog ski/board magazina Skijanje.hr osim ako nije drugačije naznačeno. Uredništvo magazina ne jamči za točnost i potpunost objavljenih informacija te ne preuzima nikakvu odgovornost za izravnu ili neizravnu štetu i ozljede proizašle iz sadržaja na site-u. Kontakt...
ISSN 1845-5891
e-mail: info@skijanje.hr
Marketing:
marketing@skijanje.hr